Svježi vrganj

(BOLETUS EDULIS, AERUS, RETICULATUS, PINOPHILUS)

Osobine

Klobuk; u zrelosti 5 – 30cm širok, najprije polukuglast, zatim konveksan, rijetko se potpuno izravna; površina glatka ili fino baršunasta, katkad se raspucava.

Cjevčice; s jarkom; najprije bjelkaste, zatim žućkaste, žutozelene, te konačno maslinaste; pore okruklaste, do 1 mm široke, istobojne s cjevčicama; ni cjevčice ni pore ne mjenjaju boju nakon ozljeđivanja.

Stručak; u zrelosti 2,5-25x 1,5-10cm; trbušast, vrećast ili gotovo valjkast, pun; na površini se nalazi mrežica koja se gubi prema dnu stručka; bjelkaste, smećkaste, smeđe ili crveno smeđe boje.

Meso; bijelo ili bjelkasto, ne mijenja boju na presjeku; miris i okus blagi. Vrganji žive u tlu bjelogoričnih i crnogoričnih šuma, u mikorizi s drvećem.

Poduzeće Vendrija radi s četiri tipa vrganja – bijeli (EDULIS), crni (AERUS), smeđi (RETICULATUS), crveni (PINOPHILUS). Plodišta se pojavljuju na površini tla, od svibnja do studenog.

Boletus edulis – bijeli vrganj

Boletus reticulatus – smeđi vrganj

Boletus aerus – crni vrganj

Boletus pinophilus – crveni vrganj

Svježa lisičarka

(CANTHARELLUS CIBARIUS)

Osobine

Klobuk; u zrelosti 3 – 12cm širok, u mladosti konveksan, u zrelosti najčešće izravnat ili uleknut, valovitog i često nepravilnog ruba; površina je suha, bez sjaja; blijedo žute do narančasto žute boje.

Lamele; duboko silazne; uske, do 3mm široke; izrazito račvaste, često s međuvenama; više-manje sa zaobljenom ili tupom oštricom; žute boje.

Stručak; u zrelosti 3-7×1-2cm; valjkast ili se sužava prema dnu, pun; površina više-manje glatka, suha; istih boja kao i klobuk.

Meso; čvrsto, bjelkasto do žućkasto; miris ugodan, voćni; okus blag do lagano ljutkast.
Obična lisičica živi u u tlu bjelogoričnih i crnogoričnih šuma, u mikrorizi s drvećem. Plodišta se pojavljuju u skupinama, na površini tla, od lipnja do studenog.
Obična lisičica živi u u tlu bjelogoričnih i crnogoričnih šuma, u mikrorizi s drvećem. Plodišta se pojavljuju u skupinama, na površini tla, od lipnja do studenog.

Cantharellus cibarius – obična lisičarka

Svježa crna truba

(CRATERELLUS CORNUCOPIOIDES)

Osobine

Plodište; u zrelosti 3 – 8cm široko, 5-12cm visioko; ima oblik dubokog lijevka s podvijenim, valovitim rubom; šupljina se spušta do dna plodišta; unutrašnja površina sivo smeđa, crno smeđa ili gotovo crna, sa sitnim čehicama; himenofor čini vanjska površina, lagano valovita ili nabrana, no bez lamela, sive do plavkasto ili ljubičasto sive boje; meso tanko, 1-2mm debelo, relativno elastično, tamno sivo; miris i okus blagi.
Crna truba živi u tlu bjelogoričnih, rjeđe crnogoričnih šuma, u mikrozi sa drvećem. Plodišta se pojavljuju u skupinama, na površini tla, od kolovoza do studenog.

Craterellus cornucopioides – crna truba

Svježa puza

(ARMILLARIA MELLEA)

Osobine

Klobuk; u zrelosti 2-12(18)cm širok; u mladosti polukuglast, u zrelosti izravnat sa središnjim ispupčenjem ili katkad uleknut; na površini sa sitnim stršećim čehicama, raspoređenim po čitavom klobuku ili samo na sredini, u zrelosti se mogu izgubiti; boje u nijansama žute, žuto maslinaste, svjetlo ili tamno smeđe.

Lamele; ravno prirasle do silazne; relativno guste; najprije bjelkaste ili krem, u zrelosti često prljavo ružičaste ili smećkaste.

Stručak; u zrelosti 4-20×0,5-2,5cm; valjkast, najčešće se sužava ili proširuje pri dnu; u mladosti pun, u zrelosti više ili manje šupalj; u vršnom dijelu stručka nalazi se čvršći ili nježniji prsten; površina stručka iznad prstena može biti uzdužno izbrazdana, dok je ispod prstena glatka, vlaknasta ili više-manje pokrivena pahuljicama; boje u nijansama blijedo narančasto ružičaste, smeđe, žute ili žuto zelene.

Meso; bijelo do bjelkasto do žućkasto; miris blag do malo neugodan; okus najprije blag zatim donekle neugodan.
Puze žive u živim stablima bjelogorice i crnogorice kao paraziti, te u njihovim ostacima kao saprobioniti. Plodišta se pojavljuju najčešće u većim ili manjim busenima, od rujna do studenog.

Armillaria mella – puza

Svježi prosenjak

(HYDNUM REPANDUM)

Osobine

Klobuk; u zrelosti 2,5 – 17cm širok,konveksan do izravnat, ponekad lagano uleknut,
najčešće nepravilnog valovito grbav; površina najprije baršunasta do pustenasta, kasnije gotovo glatka; žućkaste, prljavo narančaste, žućkasto oker, oker narančaste, smeđe narančaste, do prljavo narančasto crvenkaste boje; nijanse boja nisu koncentrično raspoređene.
Iglice; guste, lomljive; bjelkaste, žućkaste ili žuto narančaste boje.
Stručak; u zrelosti 2,5-8×0,5-4cm; valjkast ili donekle nepravilan, pun, centalno ili
ekscentrično smješten u odnosu na klobuk; površina relativno glatka do bubuljičava; bijele boje do boje klobuka, no tada nešto svjetlije nijanse; na pritisak postaje žućkasto oker.
Meso; bjelkasto, žućkasto ili narančaskasto, na presjeku dobiva žutu nijansu; miris blag i slabu; okus blag, ljutkast ili u nekoj mjeri gorak.

Prosenjaci žive u tlu bjelogoričnih i crnogoričnih šuma, u mikrorizi s drvećem. Plodišta se pojavljuju na površini tla, od lipnja do studenog.

Hydnum repandum – obični prosenjak

Svježa rujnica

(LACTARIUS DELICIOSUS)

Osobine

Klobuk; u zrelosti (3)5 – 15(20)cm širok, već u ranoj mladosti s uleknućem na sredini, duboko podvijenog ruba, rub se zatim izravna, a klobuk dobiva ljevkasto uleknuti oblik; površina više-manje glatka do hrapava, za vlažnog vremena ljepljiva do sluzava; boja klobuka najčešće u narančastim nijansama (prljavim ili živim), no također i u prljavo crvenim, a boja se može približiti i oker ili smeđoj; s više ili manje izraženim tamnijim koncentričnim kružnicama; kod većine vrsta slabije ili jače zeleni.

Lamele; ravno prirasle do silazne; relativno guste; lomljive; u nekoj nijansi narančaste boje, kod nekih vrsta postaju zeleno izmrljane; ozlijeđene ispuštaju narančast ili crven mliječni sok.

Stručak; u zrelosti (2)3-8×1-3cm; uglavnom valjkast, šupalj; površina relativno glatka do hrapava, često s plitkim jamicama; blijedo narančast, narančast, crvenkast ili s ljubičastom nijansom; jamice tamnije, odnosno intenzivnije obojene.

Meso; zrnate strukture, relativno krhko; uglavnom bjelkasto; na presjeku ispušta mliječni sok narančaste ili crvene boje (kod jedne vrste on u klobuku plve boje), i to prvenstveno uz površinu stručka i iznad himenofora miris voćni; okus blag do gorak, ponekad ljutkast.

Rujnice žive u tlu crnogoričnih šuma, u mikrozi s crnogoričnim drvećem. Plodišta se pojavljuju na površini tla, od srpnja do siječnja.

Lactarius delicious – rujnica