GLJIVE

Pri sakupljanju gljiva postoje neka pravila kojih se treba pridržavati želimo li da one budu upotrebljive:
– Ne beri i ne jedi gljive koje sasvim sigurno ne poznaješ
– Nosi gljive isključivo u pletenim i prozračnim košarama
– Ne mješaj u košari jestive sa sumnjivim ili otrovnim gljivama
– Jela od gljiva pripremi odmah nakon branja, eventualno drugi dan
– Nije uputno brati gljive za vrijeme i neposredno nakon kiše jer su onda natopljene vodom što dovodi do brzog propadanja gljive, postanu neukusne i teško probabljive.

Većini gljiva ne treba skidati kožicu jer ona nije škodljiva, a u njoj ima najviše aromatičnih tvari pa je gljiva ukusnija ako je priredimo za jelo skupa s kožicom.
Gljive nije uputno prati, a pogotovo ne držati duže vremena u vodi. Najbolje im je nožem odrezati dio uprljane stabljike, a gljivu očistiti navlaženom četkicom za zube ili obrisati vlažnom krpom.
Radi sprječavanja prekomjernog sakupljanja ugroženih vrsta gljiva koje bi moglo ugroziti njihov opstanak, smiju se sakupljati u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa samo sljedeće nadzemne komercijalne vrste gljiva:
1. lisičice (Cantharellus cibarius) – isključujući varijetet: amethysteus,
2. crne trube (Craterellus cornucopioides),
3. pravi vrganji (vrste: Boletus aereus, B. edulis, B. pinophilus i B.reticulatus)
4. prosenjaci (vrste: Hydnum repandum i H. rufescens),
5. puze (vrste: Armillaria borealis, A. cepistipes, A. gallica, A. mellea i A.ostoyae),
6. rujnice (vrste: Lactarius deliciosus, L. deterrimus, L. hemicyaneus, L.quieticolor, L. salmonicolor, L. sanguifluus i L. semisanguifluus),

Zaštićene i strogo zaštićene biljne vrste na cijelom šumskogospodarskom području ne smiju se sakupljati niti otkupljivati. Uprava za zaštitu prirode pri Ministarstvu kulture može rješenjem dozvoliti sakupljanje zaštićenih vrsta i to samo na onim lokacijama na kojima te vrste nisu ugrožene. Posebno je zabranjeno sakupljanje u nacionalnim parkovima, strogim i posebnim rezervatima šumske vegetacije, dok je na području parkova prirode sakupljanje dopušteno ali uz prethodnu suglasnost javnih ustanova koje upravljaju tim zaštićenim područjem.

Tko sve smije i kako sakupljati šumske plodove?

Lokalno stanovništvo za vlastite potrebe, tvrtke ovlaštene za sakupljanje samoniklog bilja i šumskih plodova u komercijalne svrhe i to samo uz suglasnost šumovlasnika ili ovlaštenika prava na šumi i na šumskom zemljištu na kojemu se obavlja sakupljanje. Način branja šumskih plodova treba biti takav da ne dođe do oštećivanja matične odnosno plodonosne biljke. Plodove kestena treba sakupljati samo sa zemlje bez prethodne trešnje stabla. Nije dozvoljeno branje nedoraslih primjeraka gljiva, a otprilike svaku treću bi trebalo ostaviti na staništu neoštećenu poradi daljnjeg razmnožavanja. Također valja obratiti pozornost sa kojeg staništa se beru gljive zbog svoje apsorpcijske moći vezivanja toksina, odnosno ne brati na onečišćenim mjestima, posebno odlagalištima otpada.